Infekciozna anemija kopitara je kontagiozna virusna bolest kopitara, obično kroničnog tijeka, s epizodama akutniha napada, koju u pravilu prenose insekti, a klinički se očituje temperaturom, općom slabošću, i napredujućom anemijom.
Zemljopisna proširenost
Rasprostranjena je u mnogim zemljama i po svim kontinentima, osim Australije. Nazočna je i u Hrvatskoj, posebice u području srednje posavine.
Etiologija
Uzročnik bolesti je virus koji pripada porodici Retroviridae i patogen je samo za kopitare. Sposoban je brzo mijenjati svoju antigenu strukturu. Naime, virusi te skupine sadrže jedan svojstveni enzim, reverznu transkriptazu, po kojoj su i dobili svoj naziv, a koji može prenijeti poruku virusne RNA (ribonukleinska kiselina) u DNA (deoksiribonukleinska kiselina) napadnute stanice. Natrijeva lužina u koncentraciji od 2% uništava virus unutar 15 min, a i vrela voda tijekom 15 min postiže isti učinak.
Epizootiologija
Bolest se pojavljuje sporadično, enzootski i epizootski. Najčešće se pojavljuje sporadično, a u distriktima infekciozne anemije enzootski. Distrikti spomenute anemije nalaze se u močvarnim, poplavnim i šumovitim područjima u dolinama rijeka, jer ta područja obiluju vlagom i toplinom potrebnom za razvoj insekata koji sišu krv. Najčešći izvor infekcije je zaražena životinja, i to u svim stadijima bolesti pa i u latentnom. U febrilnoj fazi bolesti virus se izlučuje suzama, nosnim iscjetkom i mokraćom. Zaraza se lako u širi u krajevima gdje je uobičajeno držanje konja na ispaši, i to poglavito posredno, ubodom na koži ili sluznici, zatim putem rana, a također i nesterilnim instrumentarijem (igle, termometri, kirurški instrumenti i dr.). Stoga je potrebit oprez pri masovnim zahvatima na konjima, primjerice vakcinaciji, vađenju krvi, kastraciji i dr. Na injekcijskoj igli virus ostane infektivan i do 96 sati. Terapeutski i profilaktički zahvati mogu aktivirati latentnu infekciju. Virus se može prenositi i opasivanjem. Teški napori konja smanjuju njihovu prirodnu otpornost i pridonose lakšem zaražavanju.
Patogeneza
U patogenezi infekciozne anemije kopitara postoje dvije teorije. Prema jednoj to je alergijska autoimuna bolest, dok se prema drugoj radi o virusnoj infekciji retikulo-histiocitnog sustava.
Klinička slika
Inkubacija u prirodnim uvjetima koleba između 10 do 15 dana, a granične vrijednosti iznose od 24 sata do 3 mjeseca. Klinička slika ovisi o tijeku bolesti koji može biti perakutan, akutan, subakutan, kroničan ili latentan. Perakutni oblik očituje se u količnim napadima i apoplektičnim uginućem tijekom rada, a traje od nekoliko sati do 3 dana. U akutnom obliku životinja se jako umara, apetit je sačuvan, nazočan je serozni iscjedak iz nosa i oka, te natečene, bljedocrvene vjeđe, ponekad prožete sitnim krvarenjima koja možemo naći i na nosnoj sluznici, donjoj strani jezika i na usnoj sluznici. Povišena temperatura ostaje sve do nekoliko sati prije uginuća ili se unutar 10 dana spusti na normalu. Životinja naglo mršavi, zanosi se pri kretanju, a po prsima, trbuhu, nogama i prepuciju pojavljuju se stazni edemi. Broj eritrocita može se pred smrt smanjiti i ispod 1 milijun. Akutni oblik bolesti traje od 2 do 35 dana i završava smrtno ili prelazi u subakutni odn. kronični oblik. Subakutni oblik očituje se jednakim kliničkim znakovima kao i akutni, samo što znakovi traju duže i blažeg su oblika. Napadi povišene temperature traju 2 do 7 dana i ponavljaju se u nepravilnim vremenskim razmacima, a poslije toga se opće stanje popravlja i edemi nestaju. Životinja u jednom od napada ugiba ili pak bolest prelazi u kronični ili latentni oblik. Kronični oblik bolesti traje mjesecima pa i godinama s posebnim napadima povišene temperature različitog intenziteta i trajanja, te stankama koje traju tjednima ili mjesecima. Konji se brzo umaraju , javljaju se edemi po prsima, trbuhu i nogama i sitna točkasta krvarenja na usnama, gingivi, donjoj strani jezika i u nosu. Bređe kobile mogu pobaciti. Mnogi se konji nakon napada povišene temperature oporave i gotovo im se posve vrate radne sposobnosti. Pri latentnom obliku bolesti nema ni povišene temperature ni simptoma bolesti, pa je takva životinja stalni mogući izvor infekcije za svoju okolinu, koji može potrajati čak do 18 godina.
Dijagnostika
Bolest se dijagnosticira specifičnim serološkim postupkom, tj. gel-difuzijskim precipitacijskim testom (Cogginsov test), kojim se dokazuju protutijela - precipitini u serumu inficiranog konja koji traju doživotno.
Diferencijalna dijagnostika
Infekcioznu anemiju kopitara valja razlučiti od niza nezaraznih, zaraznih i parazitarnih bolesti i alergoza.
Liječenje
Nema specifičnog lijeka za infekcioznu anemiju kopitara.
Profilaksa
Današnje profilaktičke mjere usko su povezane uz serološku metodu precipitacije u gelu (Cogginsov test), koja, osim što služi u dijagnostici, može poslužiti i u profilaksi infekciozne anemije kopitara. Tom metodom otkrivamo klinički bolesne životinje, latentno inficirane i kronično bolesne konje, pa njihovim neškodljivim uklanjanjem smanjujemo mogućnost unošenja ili širenja zaraze. Pri masovnim dijagnostičkim, terapeutskim ili kirurškim zahvatima, potrebito je upotrebljavati sterilan instrumentarij za svaku pojedinu životinju.
) ne peglas se previse s ljudima osim ono malo s vlasnicima..